I. SučićNit' ih je srijeda ohrabrila, nit' ih je subota prestrašila: Rijeka zna što može i što mora, a prva utakmica je ključ!
Vrijeme Čitanja: 4min | pon. 21.07.25. | 08:01
Ulogu favorita rado prepuštaju Bugarima, ali to ne znači da nemaju plan kako doći do pobjede i prolaska u daljnju fazu natjecanja...
Radomir Đalović zna svoj posao. I kako on kaže, tako mora biti. Jasno, može ga se i mora ponekad propitkivati, još se nije rodio onaj koji je u svemu u pravu i koji je uvijek donosio samo ispravne odluke, ali, ruku na srce, dokazao je Crnogorac prošle sezone da 'žicu' ima te da ga momčad slijedi. Premda je još uvijek 'rookie'. Jer, uzmemo li kalkulator u ruke, nema Crnogorac ni 365 dana u ulozi glavnog trenera, ali zato već sada ima dva trofeja, uskoro i utakmice u svim euro-natjecanjima. Odnosno, kvalfikacijama za ligaške faze euro-natjecanja... Himna Lige prvaka zadnji je put svirala na Rujevici u kolovozu 2017. godine, a da bi ju Riječani opet imali prilike čuti, morat će prvo svladati Ludogorec, a onda i u trećem kvalifikacijskom kolu sljedećeg protivnika. No, ići toliko daleko, pogotovo u ovoj fazi (pred)sezone, stvarno nema smisla...
Rijekina prošla sezona, znaju to svi, bila je roller coaster kakvog se ne bi posramili ni najbolji zabavni parkovi na svijetu. Doduše, nije Riječanima uvijek bilo prezabavno, na trenutke je bilo iznimno mučno (Olimpija), ali kad su se dojmovi slegli, a 'vlak smrti' umirio u ciljnoj ravnici, nalet emocija bio je neopisiv. Bilo je 'ludo i nezaboravno', ali usprkos sretnom završetku, nekako sumnjamo da bi netko s Kvarnera još jednom platio kartu za istu vožnju. Jednom je bilo dovoljno...
Usprkos slavljeničkoj završnici, Rijeka je prošle sezone kiksala u nekoliko stvari. Momčad je kiksala u Europi, Uprava je kiksala u komunikaciji i potezima u zimskom prijelaznom roku, a svi koji su bili involvirani u tu odluku kiksali su kad su odlučili povećati cijene ulaznica. Da, danas je to voda ispod mosta, ali... Povećale su se cijene ulaznica i ove sezone, ali to povećanje je opravdano kada se uzme u obzir da gledatelji dolaze uživati utakmice hrvatskog prvaka. Rezultat je taj koji determinira sve, valjda je to svima jasno.
Što se tiče Ludogoreca, njihove predstave nisu isključivo ono na čemu Riječani trebaju temeljiti svoje nade za uspjeh. U redu, ljudski je ponadati se da bi loša forma protivnika mogla biti 'poguranac', ali Rijeka, naročito sada, u ovoj početnoj fazi prvenstva, taktiku za prolazak u treće kvalifikacijsko kolo Lige prvaka mora temeljiti na sebi i na svojoj igri. Nit' je neuvjerljiv nastup Bugara u dvomeču protiv Dinamo Minska bio nešto zbog čega će Riječani slaviti, nit' je dominantna predstava u prvenstvu protiv Septemvrija nešto zbog čega će strahovati. Ludogorec je, za razliku od Rijeke, momčad u stvaranju. Novi trener (Rui Mota), nove zvijezde (Kaloč, Stanić, Marcus), izvjestan odlazak najboljeg igrača (Piotrowski - Udinese), ozljede dva iznimno kvalitetna ofenzivca Duaha i Camare... Da, prošlosezonski osvajač dvostruke krune u Bugarskoj je iznimno kvalitetan, ali nije nepobjediv, nije to 'najbolji Ludogorec ikada'. I već to bi trebao biti dovoljan razlog za navijače da ovog utorka rasprodaju Rujevicu, a igračima da od prve do posljednje minute 'lete' terenom.
Ne moraju Riječani ići predaleko u prošlost, Đaloviću i njegovim igračima dovoljno je pogledati samo što su radili prošle sezone u Europi pa onda na temelju toga pripremiti taktiku za ono što im slijedi. Dakle, protiv Elfsborga i Olimpije su propuštene prilike u prvim utakmicama, na domaćem terenu, dok su i Šveđani i Slovenci u uzvratima puno lakše od očekivanog svladali današnjeg prvaka Hrvatske. Protiv Elfsborga dosta toga ide na dušu trenera Sopića, Rijeka je skoro 40 minuta imala igrača više u polju, a u manjku ideja 'vizionarski' se u 81. minuti napravila zamjena gdje je Toni Fruk (!?) napustio igru, Ante Majstorović ušao, da bi onda Radeljić preselio u vrh napada. Nazvala je 1950. i zatražila svoju taktiku nazad... Sopić uzvrat nije dočekao na klupi Rijeke, Đalović se na klupi preselio par mjesta udesno, tamo gdje inače sjedi glavni trener, ali u Švedskoj je Rijeka bila impresionirana, umjetna trava otežala im je posao, dok je domaćin odigrao briljantno svih 90 minuta. O Olimpiji i Ljubljani, ako nema potrebe, možda ni ne treba. Ionako svi sve znaju... No, u prvoj utakmici Rijeka je imala 1-0 (Ivanović 33.), a prije i poslije toga imali su nekoliko sjajnih prigoda da osiguraju dva, čak i tri pogotka prednosti. Ali, onda je Rukavina naivno skrivio kazneni udarac, Lucas (76.) je izvrsno zabio s bijele točke i Rijeka je svoju priliku prokockala.
Bez da se dodatno širi prilično jednostavna priča, Rijeka, dakle, mora u prvoj utakmici napraviti prednost! I tu leži njihova šansa! Naravno, bit će to tek prvo poluvrijeme, ali pozitivan rezultat svakako bi dodatno popravio ozračje u momčadi. Rijeka, naročito kad od nje nitko ništa ne očekuje, najčešće isporuči, dok se kao favorit i dalje 'muče'. Dakle, Ludogorecu rado prepuštaju ulogu favorita, dok će oni kao autsajderi nastojati 'iznenaditi'. I ne bi nas čudilo da u tome i uspiju. Ne bi im bio prvi, a sasvim sigurno ni posljednji put...
