Action Images via Reuters/Matthew Childs; REUTERS/Angelika Warmuth; REUTERS/Juan Barbosa; REUTERS/Daniele Mascolo; REUTERS/Angelika Warmuth
Action Images via Reuters/Matthew Childs; REUTERS/Angelika Warmuth; REUTERS/Juan Barbosa; REUTERS/Daniele Mascolo; REUTERS/Angelika Warmuth

Velika analiza ljetnog mercata: U ligama Petice utrošeno skoro sedam milijardi eura, evo najvećih potrošača i rekordera

Vrijeme Čitanja: 12min | sri. 02.09.26. | 12:30

Manchester City, Real Madrid, Juventus, Bayer i PSG predvodili su svoje lige, a englesko prvenstvo ponovno je pokazalo zašto je financijski svijet za sebe

Kao i svake godine, i ovog nam je puta početak rujna donio uzbudljivu završnicu ljetnog prijelaznog roka u najvećim europskim nogometnim ligama, odnosno u Premier ligi, La Ligi, Bundesligi, Serie A i Ligue 1. Trgovanje u tim natjecanjima počelo je još tamo usred ljeta, od sredine lipnja do prvih dana srpnja, ovisno o kojem nacionalnom prvenstvu se radi. Kad se zbroje sve odštete koje su proteklih tjedana potrošili klubovi iz liga Petice, dođe se do vrtoglave svote od čak 6,91 milijarde eura!

Dakako, daleko najveći dio toga otpada na 20 engleskih prvoligaša, točno 4,06 milijardi eura, a preostalih 76 klubova iz Španjolske, Njemačke, Italije i Francuske 'tek' 2,85 milijardi eura, gotovo upola manje. U ovom tekstu analizirat ćemo svaki od ovih liga pojedinačno, izdvojiti najveće potrošače i ovoljetne rekordere, kao i ostale zanimljivosti.

PREMIER LIGA

Englesko prvenstvo već godinama obara vlastite, ali i svjetske rekorde po svotama koje njezini članovi plaćaju za dovođenje novih igrača. Tako je bilo i ovog ljeta, basnoslovnih 4,06 milijardi eura potrošilo se za pojačanja, što je skok u odnosu na lanjski ljetni mercato (3,72 milijarde eura). No, treba reći i da su od prodaje svojih nogometaša zaradili 2,53 milijarde eura, što znači da su u minusu od 'samo' 1,53 milijarde. Nevjerojatan je taj trend u Premier ligi, već petu godinu zaredom prebačena je granica od dvije milijarde eura potrošnje, a pogotovo je to vidljivo kad se usporedi sa svotom utrošenom prije točno 10 godina. Naime, tad je konačna cifra bila tek 1,39 milijardi eura, odnosno praktički tri puta manje nego sad.

Taj rekord po potrošnji je ponovno oboren unatoč činjenici da su klubovi podosta toga zaradili i kroz prodaje igrača, što nam dodatno ukazuje na činjenicu da kroz Premier ligu kruže nevjerojatne svote novaca. Najviše se u potrošnji istaknuo Manchester City, pa stoga i one priče oko one 121 optužnice za kršenje Financijskog fair-playa već pomalo padaju u vodu. Građani su za svoja nova pojačanja izdvojili čak 513,6 milijuna eura, prvi pratitelj im je Chelsea s 399,4 milijuna, zatim slijede Tottenham (389,6), Newcastle (321) te Aston Villa (293,7).

Kad se, pak, spomene famozni 'net spend', odnosno neto potrošnja koja uključuje razlike između novca koji je potrošen za dovođenje i novca koji je uprihođen za prodaju igrača, tu je najgori bio - Liverpool. Redsi su nakon ovog ljeta u minusu od čak 255,9 milijuna eura, a gotovo pa odmah iza njih je novopridošli Ipswich, s 222,5 milijuna eura. Zanimljivo, na drugoj strani ove ljestvice našao se Chelsea, koji je ubilježio čak 78,5 milijuna čiste zarade, jer je uz onih 399,4 milijuna eura za pojačanja, primio i 477,9 milijuna eura od prodaje nogometaša.

Dobar dio od te potonje svote otpada na transfer koji se završio tek u završnim minutama, a možda i sekundama prijelaznog roka. Tad je, naime, argentinski vezni igrač Enzo Fernandez sa Stamford Bridgea prešao na Etihad za nevjerojatnih 145,8 milijuna eura, čime je izjednačen engleski rekord koji je lani postavio Liverpool dovođenjem Alexandera Isaka iz Newcastlea. Samo 2,3 milijuna eura manje dali su Redsi za potencijalnu zamjenu za legendarnog Mohameda Salaha, plativši aktualnom europskom prvaku Paris Saint-Germainu 143,5 milijuna eura za Bradleyja Barcolu, a Chelsea je Aston Villi za Morgana Rogersa iskrcao 136,5 milijuna eura.

Za čak 20 je nogometaša ovog ljeta u Engleskoj plaćeno 50 milijuna funti (58,3 milijuna eura) i više, među njima je i hrvatski reprezentativac Luka Vušković. Isto tako, 20 imena se našlo i na listi izlaznih transfera koji prelaze spomenutu granicu, bilo da je to bilo između engleskih klubova ili su oni otišli u inozemstvo. Intrigantna je situacija i s Hull Cityjem koji vodi Sergej Jakirović, oni su s čak 17 novih igrača bili najaktivniji na tržištu, baš kao i Ipswich (16), a Brighton se riješio čak 24 nogometaša tijekom proteklih tjedana.

LA LIGA

Začuđujuće, španjolski prvoligaši ovog su ljeta bili nešto štedljivi, pa su zato čak i talijanski klubovi više potrošili od njih. Točnije, svih 20 članova La Lige je tijekom proteklih mjeseci za dovođenje novih igrača utrošilo 704 milijuna eura, što je neznatni pad u odnosu na lanjskih 735,8 milijuna. Gledajući cjelokupno društvo iz liga Petice, Španjolci su i najmanje od svih zaradili, tek 458,7 milijuna eura, upola manje od, primjerice, Ligue 1 s nevjerojatnih 1,12 milijarde eura prihoda. Gotovo nestvarno zvuči, pak, podatak da su Englezi za svoja pojačanja dali gotovo šest puta više novaca nego Španjolaca.

Među njima, najrastrošniji bio je Real Madrid, koji je ujedno i ovoljetni rekorder kontinentalne Europe, s 225 milijuna eura. Od te svote, 125 otpada na Yana Diomandea, desno krilo koje je stiglo iz Leipziga, koji je i najskuplje pojačanje u španjolskom prvenstvu tijekom ovog mercata. Na drugom mjestu je Barcelona, s 184 milijuna eura, od čega je najviše izdvojila za dovođenje Anthonyja Gordona (80 milijuna) iz Newcastlea, odnosno Rodrija (60) iz Manchester Cityja, koji zajedno s Diomandeom zatvaraju društvo u Top 3 među najskupljim pojačanjima. Očekivano, treću poziciju zauzima Atletico Madrid (123 milijuna eura), četvrti Betis s tek 30,5 milijuna, a peti novopridošli Deportivo (26).

Isto tako, nije nikakvo čudo da je onda Real Madrid i najgori po neto potrošnji, s minusom od čak 166,5 milijuna eura, a Barcelona (94,5) druga po tom kriteriju, dok je Atletico (64) i tu treći. Najviše je zaradila Osasuna, i to 33 milijuna, ponajviše zbog transfera Victora Munoza u Liverpool za 40 milijuna eura. Već smo, dakle, izdvojili Diomandea, Gordona i Rodrija kao tri najveća ulazna transfera, tu je još i Marc Cucurella s 55 milijuna eura, koliko je Real Madrid platio njegov dolazak iz Chelseja, a Atletico je za zadnjeg veznog Mortena Hjulmanda iz Sportinga izdvojio 40 milijuna eura.

Među odlascima, izdvaja se Ferran Torres, koji je za 48,5 milijuna eura Barcinu svlačionicu zamijenio PSG-ovom, a imenjak i prezimenjak Hajdukovog trenera Gonzalo Garcia je za 40 milijuna s Bernabeua otišao u Fulham. Najprometnije je bilo kod Elchea, koji je doveo 10 novih igrača, uključujući i donedavnog Dinamovog asa Gonzala Villara, dok je Sevilla ostala bez 12-orice nogometaša, među kojima je i umirovljeni Cesar Azpilicueta.

SERIE A

S gotovo milijardu eura, odnosno 984,1 milijunom eura potrošenim za ovoljetne transfere, talijanski prvoligaši prvi su pratitelji Premier lige po ovom parametru. Uz prihode od transfera u visini od 673,2 milijuna eura, zabilježen je minus od 310,9 milijuna eura, što je također najviše od ostalih iz liga Petice, ne računajući Engleze, koji su svijet za sebe. Nakon razočaravajućih rezultata u Europi prošle sezone, kad nijedan od članova Serie A nije stigao ni do polufinala nekog od UEFA-inih natjecanja, čini se da su velikani tamošnjeg nogometa morali odriješiti kesu i dobrano se pojačati za nadolazeće izazove.

Prije svega, odnosi se to na Juventus, koji je ovog ljeta utrošio 164,4 milijuna eura, koji bio tek neznatno rastrošniji od Milana (163,7). Zanimljivo, na trećem je mjestu Fiorentina (150,3), jer je iza Viola katastrofalna sezona u kojoj su se dugo borile za opstanak, četvrta je Roma (124,5), a tek peti aktualni prvak Inter (101).

Bianconeri su na vrhu i po neto potrošnji, sa 137,9 milijuna eura, od čega je najveći dio otpao na dolaske Loïsa Opende, čiji je ugovor od Leipziga sad napokon i otkupljen, stigao je i Randal Kolo Muani za 41,2 milijuna eura iz PSG-a, a za Bayerovog asa Kerima Alajbegovića izdvojena su 32 milijuna eura. Inače, od klubova s kontinenta više od Juvea je u ovoj rubrici imao samo Real Madrid, a odmah iza je Fiorentina (122,8), koja je dovela sijaset zanimljivih igrača. Najveći plus je ostvarila Bologna, s 54,8 milijuna eura, druga po tom je Atalanta (53,5), a treća Parma (47,2).

Rossoneri su u svoju ofenzivu doveli Goncala Ramosa iz PSG-a, i to za čak 74 milijuna eura, što je ujedno i najveći ulazni transfer u Serie A ovog ljeta. Milan je zaslužan i za drugi najveći, vezni igrač Diego Morerira je iz Strasbourga na San Siro stigao za točno 50 milijuna eura, pa je jasno da u tom klubu što prije žele zaboraviti prošlosezonski podbačaj i izostanak plasmana u Ligu prvaka. Iako to nije transfer u pravom smislu riječi, Rasmus Højlund sad je i službeno Napolijev igrač, jer je nakon posudbe iz Manchester Uniteda njegov ugovor otkupljen za 44 milijuna eura, a već spomenuti Juveov dvojac Openda i Kolo Muani zaključuje Top 5 po pojedinačnoj potrošnji.

Što se, pak, tiče najvećih izlaznih transfera, desni bek Marco Palestra Atalantin je dres zamijenio Chelseajevim za 57 milijuna eura, a Milanov as Rafael Leão je za tek 38 milijuna otišao u Galatasaray. Tarik Muharemović je postao novi član Leedsa, za što je njegov Sassuolo uprihodio 37 milijuna eura, a na četvrtom mjestu je jedan unutarligaški transfer: Santiago Castro je iz Bologne prešao u Romu za 36 milijuna eura, dok je na petoj poziciji Parmin golman Zion Suzuki (30 milijuna), koji će odsad braniti za Aston Villu.

BUNDESLIGA

Već po običaju, njemački prvoligaši nisu se previše istrošili za dovođenja novih igrača, sveukupno se ta cifra za sve odštete popela na razinu od 592,2 milijuna eura. No, ova je liga ipak sve više razvojna za najveće europske velikane, pa su tako članovi Bundeslige ukupno uprihodili 694,7 milijuna eura, odnosno čak su i u plusu generalno kao liga, sa 102,5 milijuna eura zarade. To inače nije slučaj s prethodne tri lige u ovoj analizi, ali je i dalje miljama daleko od onih više od pola milijarde zarade članova francuskog prvenstva.

Za mnoge će ovo biti iznenađenje, ali većina potrošnje ne otpada na aktualnog prvaka Bayerna (107 milijuna eura), već na Bayer iz Leverkusena, taj Dinamov suparnik u Europskoj ligi potrošio je čak 157 milijuna eura. Dapače, Bavarci nisu ni na drugom mjestu, to je pripalo Borussiji Dortmund (108,5), četvrti je Leipzig (67,5), a peti Hoffenheim. Što se tiče onog 'net spenda', klub Nike Kovača tu je na samom vrhu, odnosno dnu, ovisi kako promatrate njihov minus od 70 milijuna eura. U tom je segmentu drugi Bayern (55,2), treći Bayer (37,2), četvrti HSV (20,8), dok je petu poziciju zauzeo Stuttgart, s tek 17,1 milijunom eura minusa. Na drugoj strani ove skale je Leipzig, zbog Diomandeove prodaje u plusu je za čak 106,3 milijuna eura, Freiburgu (45,1) je itekako pomogla prodaja mladog Švicarca i hita sa SP-a Johana Manzambija, koji je u Aston Villu otišao za 60 milijuna eura).

Bayern je gotov sav svoj budžet izdvojio za samo dvojicu igrača, koji su ujedno i najveći ulazni transferi ovoljetnog mercata u Bundesligi. To su Ismael Saibari, koji se također iskazao na ljetošnjem Mundijalu, kao i lijevi bek Nathaniel Brown, za čije su transfere odštete od po 50 milijuna eura svaki primili PSV, odnosno Eintracht Frankfurt. Tek 18-godišnji grčki ofenzivac Konstantinos Karetsas za 30 milijuna eura stigao je u BVB iz Genka, što je treći najveći njemački ulazni transfer, dok je Guéla Doué na četvrtom mjestu, a on je Strasbourgov dres za 30 milijuna zamijenio Bayerovim, i to u završnim trenucima prijelaznog roka.

Među 10 najvećih transfera generalno u Bundesligi, više je onih izlaznih, a osim već spomenutih Diomandea i Manzambija, svakako se ističe i relativno nepoznati Bjelokošćanin Bazoumana Toure. Imao je tek epizodne uloge s klube tijekom nedavnog SP-a, no Newcastle je u ovom lijevom krilu prepoznao veliki potencijal i za njega iskrcao Hoffenheimu točno 50 milijuna eura. Otkupe ugovora nakon prošlosezonskih posudbi Opende (42,8) iz Leipziga u Juventus te Piera Hincapieja (40) iz Bayera u Arsenal možda ni ne treba spominjati, ali valja izdvojiti već spomenuti Alajbegovićev transfer za 32 milijuna eura, baš među Bianconere.

LIGUE 1

Za kraj, ostala nam je liga Petice u kojoj se najmanje trošilo i najviše prodavalo, a shodno tome i - najviše zaradilo. Točnije, 18 francuskih prvoligaša je na svoja pojačanja potrošilo tek 572,3 milijuna eura, što je za nevjerojatnih sedam puta manje u odnosu Engleze. Istovremeno, članovi Ligue 1 prodali su igrače u vrijednosti od čak 1,12 milijarde eura, po čemu su jedini, uz neprikosnovene engleske klubove, jedini prešli tu deseteroznamenkastu granicu. U konačnici im je to donijelo nevjerojatan plus, od čak 547,7 milijuna eura.

Naravno, većina svih ovih svota otpada na Paris Saint-Germain, koji je bio itekako aktivan na ovoljetnom mercatu, i to ne samo pri kupnji igrača. Dapače, aktualni europski prvak u lov na treću uzastopnu krunu kreće s pojačanjima u vrijednosti od 'samo' 152 milijuna eura. Dakako, to je i dalje znatno više od prvog francuskog pratitelja Strasbourga (99,4 milijuna eura), ali ga u okvirima kontinentalne Europe smješta tek na šesto mjesto. Ispred Parižana su Real Madrid (225 milijuna), Barcelona (184), Juventus (164, 4), Milan (163,7) te čak i Bayer Leverkusen (157). Štoviše, čak je 11 engleskih klubova potrošilo više svojeg budžeta na dolaske igrača nego branitelj naslova u Ligi prvaka.

Zanimljivo, kod Francuza je na trećem mjestu po potrošnji Paris FC (79 milijuna eura), četvrti je Monaco (48), peti Lille (42,1), a velikan Marseille (40,1) tek na šestom mjestu. Najpozitivniju bilancu, odnosno najveću zaradu imao je baš PSG, i to u visini od 182,3 milijuna eura. Najveći razlozi za to su visoke prodaje Barcole (125) u Liverpool, Ramosa u Milan (74) te Ibrahima Mbayea (55) u Aston Villu. Slijedi ga Lille sa 120,4 milijuna eura plusa, koji je prodao mladog marokanskog veznjaka Ayyouba Bouaddija u Manchester City za čak 95 milijuna, a napadač Matias Fernandez-Pardo otišao je u Newcastle za 60 milijuna.

Što se tiče minusa, najveći je onaj Paris FC-a, u visini od čak 72,2 milijuna eura, koje je izdvojio za dovođenje nekoliko itekako zanimljivih imena. Ta je negativna bilanca daleko najveća u Ligue 1 i prava anomalija, uglavnom su članovi te lige u plusu, a drugi najveći minus je onaj Auxerreov, od samo 7,9 milijuna eura. Dapače, u gubitku je ovog ljeta bio samo još Le Havre (1,5 milijun eura), svi ostali su zaradili ili su barem na pozitivnoj nuli.

Među najvećim ulaznim transfera, očekivano su na prva tri mjesta oni iz PSG-ovih redova. Tako je momčad Luisa Enriquea za desno krilo Maghnesa Akliouchea iz Monaca izdvojila 50 milijuna eura, za Barceloninog napadača Ferrana Torresa 48,5 milijuna, a za lijevo krilo Miku Godtsa platila PSV-u 45 milijuna eura. Od ostatka lige, klub iz Kneževine je platio Nantesu 25 milijuna za centarfora Matthisa Ablinea, a Paris FC isto toliko za veznjaka Patricka Zabija iz Reimsa. Tri najveća izlazna transfera smo već spomenuli, to su Barcola (125), Bouaddi (95) i Ramos (74), četvrti je mladi stoper Jeremy Jacquet, koji je iz Rennesa stigao na Anfield za 63,6 milijuna eura, a peti također već spomenuti Fernandez-Pardo.


Tagovi

Ljetni prijelazni rokLjetni prijelazni rok 2026.Premier ligaLa LigaBundesligaSerie ALigue 1nogometni transferitransferiTransfermarkt

Sljedeća vijest