A. LesičkiZekić čeka petak, Sopić čeka Lokomotivu
Vrijeme Čitanja: 2min | sri. 18.02.26. | 08:45
Dok po katovima Opus Arene lete “otkazni rokovi”, Željko Sopić još uvijek čvrsto drži uzde. I sprema momčad za Lokomotivu. Plaće su sjele, osmijesi se vratili – ali samo bodovi mogu vratiti mir na Pampas
Najava je bila prilično defetistička: Sopić i Garcia – tko preživi, pričat će. A na kraju, tresla se brda – rodio se miš! Garcia je s pobjedom napustio Opus Arenu, a Sopić ostao u sedlu. Eno ga, jučer je odradio dva treninga, naizgled miran izvana, ali pod visokim naponom, sprema momčad za Lokomotivu.
Još jedna u nizu kvalifikacijskih utakmica dok se po katovima Pampasa zbrajaju pogledi i prebrojavaju glave. Oni bolje upućeni tvrde da ga je zasad spasio – tajming. Jer dvojac Sakalj–Čohar je na “otkaznom je roku” do petka, a do tada, kažu, Zoran Zekić iz principa ne želi ni otvoriti temu “povratka”. Ima i pravo – način na koji su ga otpravili iz vlastite kuće, i to nakon pobjede nad Rijekom te šest trijumfa u osam kola, ostavio je priličnu gorčinu. A Zeka, kažu, ne prašta olako – pricipijelan do kosti.
Sopić, dakle, još uvijek drži uzde. Ako se iz Maksimira vrati barem s bodom, učvrstit će stolicu do Vukovara, pa onda i do Pule. Do tada – rad, šutnja i koncentracija. U utorak dva treninga, bez medija, bez buke – samo teren i igrači. Zna da utakmicu neće dobiti taktika, nego glava. Jer ovi njegovi nisu zaboravili igrati, nego su, jednostavno, zaboravili vjerovati. Da nije tako, ne bi gledali one amaterske kikseve Hasića i Karačića protiv Hajduka, ni onu nes(p)retnu epizodu Bubanje i Ćurčije protiv Varaždina.
Malo je, međutim, popravilo ton raspoloženja – odlazak na “zid plača”, iliti bankomat. U ponedjeljak su napokon sjele zaostale plaće, pa su se osmijesi vratili i lopta odjednom postala lakša, noge brže. Hoće li to biti dovoljno protiv Lokomotive koja protiv Belupa nije pokazala previše – vidjet ćemo u subotu Maksimiru. Sa Sopićem na klupi...
