Zanimljivo istraživanje CIES-a: Hajduku treba najmanje za izboriti penal, a najprecizniji nisu iz velike četvorke

Kada bi gledali koji dio nogometne igre je predmet najvećih fraza, ali i centralna točka prijepora za kojom se često vuku repovi kao iz topa bi ispalili – jedanaesterac. Opjevani s onim da je kazneni udarac 'pola gola' ili 'lutrija' u svakom slučaju je zicer koji dovodi nogometne momčadi u najbolju priliku za zgoditak. Bilo da je govor o iznuđivanju, pogrešci sudaca ili pak prekrasnoj 'panenci' penali će uvijek biti jedan od najatraktivnijih dijelova igre, a posebno istraživanje u ovom segmentu igre napravio je vodeći nogometni opservatorij za analizu CIES.

Koristeći se podacima InStata analizirali su 31 europsku ligu na uzorku utakmica od sezone 2018./19. u kojima su ispitali tri segmenta – vrijeme između izborenih jedanaesteraca, na svako koliko velikih šansi izbore penal i postotak realizacije. Gledajući ukupni rezultat Crvena zvezda najčešće izbori jedanaesterac i za to im treba u prosjeku 239 minuta, slijede ih Dinamo Kijev s 256 te PAOK i Slavija Prag s 257. Najviše penala po broju velikih šansi ima Panathinaikos koji na svako 15 šansi izbori kazneni udarac, a u segmentu postotka realizacije među najboljima je sedam klubova. Najprecizniji su redom Crotone, Zlate Moravce, Reims, Real Madrid, Wolves, Mainz i Burnley.

Ovo istraživanje može se gledati i kroz prizmu stvaranja prilika u posljednjoj trećini tijekom 90 minuta igre. Sudeći po parametru učestalosti tu dominira Hajduk u HNL-u. Splićani u prosjeku svako 327 minuta izbore kazneni udarac, iza njih je odmah Osijek kojemu treba 391 minuta, a Dinamu 433 te Rijeci deset minuta više od Modrih. Od HNL klubova tu su još oni koji zadnje četiri godine igraju u najvišem rangu hrvatskog nogometa. Tako je iza velike četvorke Slaven Belupo kojem se dosudi jedanaesterac svako 457 minuta, Lokomotivi 592, Gorici 597 i Istri 1961 svako 678 minuta.

Najmanje šansi za izboriti najstrožu kaznu treba Hajduku i Slaven Belupu, po 21, a Osijek je u tom segmentu treći s 25. Istra da bi došla do jednog penala kreira 29 velikih prilika, a po 31 Rijeka i Lokomotiva. Gorica je na pretposljednjem mjestu s 34 prilike, a zanimljivo Dinamu treba najviše velikih prilika da bi izborili jedanaesterac.

Zanimljiv je poredak i u postotku realizacije, a među prva dva nije nijedan klub od velike četvorke. Najprecizniji u posljednje četiri godine bili su igrači Lokomotive s 90 % realizacije, a prati ih Gorica s 84 %. Treće mjesto dijele s 77 % Rijeka, Dinamo i Istra 1961, a iza njih je odmah Slaven Belupo s 76 %. Osijek je pretposljednji s 72 %, a Hajduk je ovdje u drastičnom padu naspram ostalih parametara s 71 % na zadnjem mjestu.

Zanimljivo je pogledati u ukupnu statistiku od osnutka HNL-a za veliku četvorku. Najviše jedanaesterac pucali su igrači Dinama, od 184 realizirali su 165, dok je Hajduk drugi s 145 realiziranih kaznenih udaraca od njih 168. Osijeku se sudilo 163 penala od osnutka HNL-a, a precizni su bili 140 puta. Rijeka je četvrta po broju realizirani (123) i dosuđenih (151).

S obzirom da je CIES radio istraživanje na uzorku od četiri sezone izvukli smo i podatke tko je najviše puta pristupao bijeloj točci. U tom periodu prednjači Hajduk s 35 dosuđenih jedanaesteraca, prati ih Osijek s 31, te Dinamo 28 i Rijeka 26. Hajduk je od tih 35 realizirao 25, Osijek od 31 pogodio 22 puta s bijele točke, Dinamo ima 22/28, a Rijeka 20/26 što je i vidljivo u CIES-ovim postotcima.

Zanimljivo je pogledati unatrag i najbolje izvođače jedanaesteraca u HNL-u za period od 2018./19. U toj sezoni s osam zgoditaka najbolji je bio Komnen Andrić koji je te sezone nastupao za Inter Zaprešić i Dinamo, sezonu kasnije s isto toliko najbolji je bio Mijo Caktaš u dresu Hajduka. U sezoni 2020./21. najbolji izvođač je bio je Ramon Mierez koji je bio i najbolji strijelac u prošloj sezoni, a trenutno je vodeći izvođač s četiri zgoditka Ivan Krstanović koji je trenutno i najbolji izvođač u povijesti lige s bijele točke.