Zvonimir Barisin/PIXSELL
Zvonimir Barisin/PIXSELL

Nakon drame oko Maksimira: Tri su jasne pouke za novi Poljud

Vrijeme Čitanja: 5min | uto. 29.09.26. | 08:10

Nakon neuspjelog natječaja za Maksimir ponovno se otvara pitanje što to znači za Poljud?

Pitanje novog Maksimira trenutno je najužarenija tema u hrvatskom nogometu i društvu općenito. Priča o Maksimiru posljednjih dana doživjela je pravi, dramatični zaplet, ali nije time završena storija o najvažnijim hrvatskim stadionima, jer tek će se ponovno otvoriti priča o Poljudu. Prije šest mjeseci imali smo velike rasprave o Poljudu, jer nakon što je Hajduk izgubio sve natjecateljske ambicije u prvenstvu i Kupu, na red je došao stadion. Zanimljivo, s povratkom rezultata naglo se ugasila priča oko stadiona. Tome je 'kumovala' i odluka vlade RH o dodjeli terena za kamp Hajduka čime se, barem privremeno, umirila ambicija kreiranja novog doma splitskog velikana. Međutim s dodjelom zamljišta u Stobreču nije kraj priče o Poljudu, dapače, tek će doći Poljud na dnevni red. Međutim, razvoj događaja oko Maksimira sjajna je lekcija i snažna poruka za sve one koji će u Splitu donositi odluke.

Pobjednički projekt novog Maksimira izazvao je razočaranje dijela navijača i raspravu među arhitektima. Za Poljud je to pouka o tome kada treba uključiti javnost, što mora pisati u natječaju i tko na kraju preuzima odgovornost za odluku. Zagreb je dobio pobjednika međunarodnog natječaja, a odmah zatim i pitanje koje bi Split trebao čuti na vrijeme, je li stadion koji je struka ocijenila najboljim ujedno i stadion koji navijači žele zvati svojim? Tu je veliki problem.

Milanski studio VG13 pobijedio je u konkurenciji 88 radova iz više od 20 zemalja. Postupak nije propao niti je pobjednik povučen, ali sve sluti da će se upravo to i dogoditi. Jer, predstavljanje projekta otvorilo je oštru raspravu o izgledu stadiona, osobito među navijačima, dok su mišljenja arhitekata također podijeljena. Nazvati natječaj neuspjelim bilo bi preuranjeno, ali zanemariti reakcije bilo bi jednako pogrešno. Pobjednički rad dobio je podrugljive nazive poput "Raspadnuta kutija" i "Četiri laptopa", a u samo nekoliko sati prikupljene su tisuće potpisa na peticiji kojom se traži povlačenje izabranog rješenja. Da stvar bude kompliciranija, u cijelu se priču umiješao i premijer Plenković sa željom da se natječaj poništi. S jedne strane, struka i uprava Dinama na čelu sa Zvonimirom Bobanom brane odabrani projekt, a s druge strane, javnost, odnosno navijači, a sada očito i vrh politike, jasno komuniciraju da im se takav stadion ne sviđa. Maksimir je, ukratko rečeno, zapeo u žestokom sukobu vizija, emocija i političkih interesa.

Što Maksimir uči Poljud?

Tri su pouke koje je, po svemu sudeći neuspjeli natječaj za Maksimir, donio za Poljud.

Struka vs. emocija javnosti - Međunarodni natječaj, ma koliko transparentan bio, ne jamči rješenje koje će lokalna zajednica prihvatiti. U Maksimiru smo vidjeli da pobjednički rad inozemnih arhitekata nije naišao na odobravanje navijača kojima taj stadion znači više od pukog građevinskog objekta. Poljud je još emotivnija priča. Ako rješenje, bilo ono obnova ili novi stadion, ne bude usklađeno s duhom grada i identitetom kluba, naići će na ogroman otpor.

Politika (investitor) uvijek ima zadnju riječ : Budući da se radi o ogromnim projektima koje financiraju gradovi i država, politika će se uvijek uplesti, baš kao što vidimo u najnovijem razvoju događaja oko Maksimira. Split mora biti svjestan da će odluka o Poljudu, bez obzira na natječaje, ankete i struku, na kraju biti i politička odluka.

Jasna komunikacija i konsenzus: Najgora stvar koja se Poljudu može dogoditi je "maksimirizacija" procesa, odnosno beskonačna odgađanja, sukobljene frakcije i politizacija. Prije raspisivanja bilo kakvog natječaja Grad Split, Hajduk i struka moraju doći do temeljnog konsenzusa s odgovorom na pitanje idemo li u obnovu ili u rušenje? Bez tog odgovora, svaki daljnji korak je 'hod po minskom polju'.

Čekati ili ubrzati?

Neuspjeh, ili ova trenutna teška kompromitacija maksimirskog natječaja, nije razlog da Split stane s rješavanjem pitanja Poljuda. Naprotiv, poslano je upozorenje. Split ne smije gubiti vrijeme, ali mora biti pametniji. Međunarodni natječaj je dobra opcija za dobivanje širine rješenja, ali natječaj mora imati iznimno jasno i precizno definirane uvjete koji poštuju splitski i hajdučki identitet. U protivnom će i Poljud dobiti svoju verziju "Četiri laptopa". Politika će, naravno, odigrati svoju ulogu, to je neminovnost javnog financiranja. Ključno je, međutim, da se izbjegne situacija u kojoj politika naknadno spašava stvar pod pritiskom javnosti. Odluka mora biti strateška, jasna i, koliko god je to u Splitu moguće, konsenzualna. Ako Split odluči graditi novi stadion ili temeljito preoblikovati Poljud, međunarodni arhitektonski natječaj bio bi jasan način da se dobije više ozbiljnih rješenja. Ali ni najbolji žiri ne može ispraviti nejasan zadatak. Natječaj koji traži upečatljivu sliku, a ne razrađuje prije svega navijački doživljaj, a tek onda odnos prema prostoru i trošak održavanja, takav natječaj može proizvesti još jednu burnu reakciju i nepotrebno vrijeme novih rasprava, Jer, vrijeme već odavno nije saveznik trošnom Poljudu.

Politika u tom procesu ima nezaobilazan posao odlučiti o javnom novcu, rokovima i odgovornosti. Ne bi trebala unaprijed crtati stadion niti birati rješenje prema tome koliko se dobro prima u prvih nekoliko sati na društvenim mrežama. Jednako tako, struka ne može očekivati da građani prihvate odluku samo zato što je donesena na natječaju. Poljud je Hajdukov dom i zaštićeno kulturno dobro, razloge za svaki veliki zahvat treba moći objasniti ljudima koji će s njegovim posljedicama živjeti desetljećima.

Ali kako god razmišljali, Maksimir Splitu ne daje razlog za odgodu. Daje mu razlog ubrzati ispitivanja i javnu odluku o tome što se uopće projektira. Ako taj korak preskoči, ni međunarodni natječaj neće riješiti sukob koji je politika ostavila pred njegovim vratima.Za Split je najlakši zaključak ujedno i najopasniji, pričekati da se vidi kako će proći Maksimir. Poljud od tog čekanja neće postati ni sigurniji ni prikladniji za Hajduk. Građevinski stručnjaci okupljeni na splitskom FGAG-u upozorili su da stanje konstrukcije zahtijeva ozbiljna istraživanja te da se bez njih ne može odgovorno zaključiti treba li stadion sanirati, rekonstruirati ili ukloniti. Zato priču oko Poljuda treba ubrzati upravo sada.


Tagovi

HajdukPoljudMaksimirHNLZvonimir BobanAndrej Plenković

Sljedeća vijest