Kakav je, takav je - naš je. I jedva smo ga čekali!

Kao ljubav koja ima puno mana, koja te svaki dana negdje razočara, ali bez koje ne možeš zamisliti život. Koja ti nedostaje dok je nema i kojoj ćeš se, na kraju, uvijek vratiti. To je naš HNL, kakav-takav, ali jedva smo ga čekali. I ovog se petka vraća u naše domove, utakmica Dinama i Slavena Belupa (20 sati, MAX Sport 1) otvorit će još jednu sezonu naše najdraže nogometne lige. Za koju smo odavno zaključili da ima probleme, a već prvi europski šamari srpanjski ojačali su tezu da je HNL u daljnjem padu. Hajduk je 'debaklirao' na Cipru, Varaždin u Češkoj, Dinamo je bio na rubu ispadanja od Thuna, Rijeka je bila neupitna, ali ne odveć uvjerljiva. Sve nam to govori da HNL povećava zaostatak za mnogim europskim ligama, gubi korak na mnogim razinama. Ali opet, bez njega ne možemo! Nadajući se da će nam u sljedećih 10-ak mjeseci ponuditi nadu, donijeti uzbuđenja, vratiti optimizam da ćemo ipak uzletjeti a ne potonuti. Kreće karavana, s dosta intriga, pitanja, ambicija...

MOŽE LI ITKO UGROZITI DINAMO?
Iako Modri imaju svoje, unutrađnje probleme, u ligu ulaze kao apsolutni favoriti. Jer, Hajduk je i dalje u svojevrsnom raskoraku između Garcije, Livaje, ulagača, klupskog vrha i financijskih problema, a tih 4-0 na Cipru mogli bi dodatno zatresti klub već na samom početku sezone. Rijeka bio s Matjažom Kekom mogla i trebala biti ozbiljnija nego lani, čvršća, možda i goropadnija, no, vidjet ćemo kako će se snaći ako, odnosno kad, ode Toni Fruk. Bit će to veliki izazov. Ostali su ionako daleko od tog samog vrha pa u HNL ulazimo s dojmom da ćemo gledati još jedno natjecanje u kojemu se pobjednik već zna. No, 36 kola, maraton je to, možda se netko ipak pokaže izdržljivijim trkačem od momčadi Marija Kovačevića? Baš nas zanima hoće li itko (pre)stići Dinamo.

HOĆE LI NOVO PRAVILO IZNJEDRITI MLADE?
Prošlu su sezonu obilježili Dion Drena Beljo i Luka Stojković, prije svih, Adriano Jagušić do polusezone i transfera u Grčku predvodio je mlade nade, kakvih je u ligi sve manje. I to je jedan od problema, mladih, kvalitetnih igrača, novih zvijezda sve je manje. Ili kratko traju. U novoj sezoni, novo pravilo, klubovi će od HNS-a podijeliti milijun eura za minutažu mladih, domaćih igrača, što je dobar poticaj. Ali, ne uključuje kazne u slučaju da tih mladih nema pa ćemo vidjeti hoće li donijeti ikakvog pomaka. I iznjedriti nove mlade igrače, koji su nam nasušno potrebni.

KAKAV ĆEMO OSIJEK GLEDATI?
Svi klubovi, naravno, imaju svoj plan, svoje želje, svi nas oni zanimaju. Ali, najintrigantnije je pitanje - Osijek. Kakav ćemo Osijek gledati u ovoj sezoni, nakon prošle prepune razočaranja, borbe za ostanak. Ova stanka nije ponudila neki optimizam, nove promjene od ureda do svlačionice donijele su nove upitnike, nove naznake lutanja i još jednu neizvjesnu sezonu. No, mogu li se Osječani ipak nekako izvući, zaustaviti slobodan pad? I vratiti se u visoko HNL društvo?

OSTAJE LI VARAŽDIN DIO 'VELIKE ČETVORKE'?
Već prvo kolo u nedjelju nosi i jedan derbi. Hajduk gostuje u Varaždinu, dva kluba koja su već prije početka sezone pala na europskim preprekama, najavit će vlastite ambicije u domaćem prvenstvu. Varaždin je pod Nikolom Šafarićem postao konstanta zadnjih godina, sve standardniji dio 'velike četvorke' HNL-a. Hoće li to i ostati, ili će ga netko skinuti s te pozicije? I što mogu Slaven Belupo, Istra 1961, Gorica, Lokomotiva? Krije li se u nekome od njih potencijalno iznenađenje, čak i mogući europski putnik idućeg ljeta? Ili će se i svi oni zadovoljiti prosječnošću?

HOĆE LI NAS HAWK-EYE ODUŠEVITI?
Očekujemo, da, bolje suđenje, manje repova. Stigao je Hawk-eye, kažu, svjetska razina tehnologije, koja bi trebala ubrati pregled VAR snimaka, učiniti ih preciznijima i manje dvojbenima. Generalno, najavljena su ubrzanja igre, implementiranjem i nekih pravila sa SP-a, stadioni bi trebali imati više kamera, nadamo se i da se VAR neće ponekad gasiti i 'pucati'. Hoće li nas Hawk-eye oduševiti i podići nas na koju stepenicu više kad je suđenje u pitanju? Vrijeme je...

KAKO ĆE RUDEŠ PROMIJENITI TREND?
I, još jedno od pitanja s kojima ulazimo u sezonu jest: 'Može li Rudeš biti ravnopravan HNL-ovac?' Imali smo zadnjih godina slučajeve gdje su klubovi iz Prve NL teško pratili ritam HNL-a, doduše, Vukovarci su se lani dobro držali, ali na kraju ipak uvjerljivo ispali. Šibenik se ugasio, Rudeš prije toga također ispao već do Božića, može li sad promijeniti taj trend. Možemo li konačno imati 10 klubova, ne samo na papiru, već i na terenu? Pokazat će to već prva kola, Rudešani sigurno imaju ambicije, ali imaju li i mogućnosti postati kompetitivni?

KRAJ U NOVOJ KRANJČI?
Ha, valjda ćemo ovu sezonu pamtiti i po tome. Po njezinu završetku na novom stadionu u Kranjčevićevoj! Barem nekoliko zadnjih kola, onako za gušt, za otvaranje jedne nove ere. I početka gradnje Maksimira, zašto ne i početka priče oko novog stadiona u Splitu!? Neka se 'režu vrpce', stvarno je bi trebale!

DOSADAŠNJI PRIJELAZNI ROK U HNL-u
Dinamo (7,6 milijuna eura)

Dinamo je osigurao nekoliko zvučnih pojačanja, među kojima se najviše ističu besplatni dolasci povratnika Mislava Oršića iz ciparskog Pafosa, Stjepana Radeljića iz Rijeke te Danija Rodrígueza iz Barcelone (600 tisuća eura), dok je iskusni Smail Prevljak stigao iz pulske Istre 1961 za 800 tisuća eura.

Što se tiče odlazaka, zagrebački klub su u višemilijunskim transferima napustili Sandro Kulenović, koji je prešao u Torino za tri milijuna eura i Monsef Bakrar za istu cifru u Al-Ahly, Marko Soldo (transfer u Sigmu Olomouc za dva milijuna) i Gonzalo Villar (odlazak u Elche za milijun eura), dok su se s posudbe u Milan, odnosno Fenerbahçe, vratili Ismaël Bennacer i Dominik Livaković.

Kad se podvuče crta, Plavi su prijelazni rok završili u financijskom plusu jer su od izlaznih transfera ostvarili ukupan prihod od šest milijuna eura, dok je službena potrošnja na odštete iznosila nula eura, čime je ostvaren konačan pozitivan saldo od 7,6 milijuna eura.

Hajduk (900 tisuća eura)

Momčad Hajduka doživjela je određene promjene u igračkom kadru, pri čemu se klupska uprava oslonila prvenstveno na besplatne dolaske i posudbe. Tako su Bijeli svoj roster osnažili dovođenjem Mathieua Acapandiéa iz francuskog Nantesa, Etnika Brrutija iz kosovske Malisheve te Alberta del Morala iz Real Ovieda, dok je iz španjolske Córdobe na posudbu sletio Dalisson de Almeida.

S druge strane, Poljud su napustila neka zvučna i iskusna imena poput Ante Rebića, Zvonimira Šarlije i Anthonyja Kalika, koji su trenutno bez ugovora i novog kluba, dok se Filip Krovinović zaputio prema brazilskom Gremiju. Najznačajniji izlazni posao splitske momčadi svakako predstavlja prodaja talentiranog Brune Durdova u poljski Górnik Zabrze za svotu od 900 tisuća eura.

S obzirom na to da Robert Graf na nove igrače nije potrošio ni centa na ime odšteta, ukupna financijska bilanca ljetne tržnice vrlo je jasna te iznosi točno 900 tisuća eura u čistom plusu.

Varaždin (nula eura)

U ljetnom prijelaznom roku uprava Varaždina fokusirala se ponajprije na dovođenje igrača bez plaćanja odštete, pa su tako svlačionicu baroknog kluba pojačali ofenzivac Ivan Posavec koji stiže iz Zrinjskog te Elvir Duraković iz Gorice, dok je Emmanuel Uchegbu sletio na posudbu iz američkog Crown Legacyja.

U rubrici odlazaka, Varaždinci su ostali bez nekolicine igrača koji su momčad napustili po isteku ugovora ili putem posudbi, pri čemu se izdvajaju odlasci iskusnog Antonija Boršića u kazahstanski Tobol, Vite Težaka u slovenski Aluminij te Mate Antunovića u redove Lokomotive.

Budući da Varaždinci nisu izdvajali financijska sredstva za kupovinu novih pojačanja, ali jednako tako nisu ostvarili ni zaradu od prodaje svojih prvotimaca, ukupna financijska bilanca ovog prijelaznog roka ostala je potpuno neutralna, odnosno točno na nuli.

Rijeka (200 tisuća eura)

Značajne kadrovske promjene obilježile su ljeto na Rujevici, gdje je riječki prvoligaš kombinirao povratke i besplatne dolaske s ciljanim kupovinama. Redove Riječana pojačao je veznjak Ivan Čubelić koji je stigao iz Slaven Belupa uz odštetu od 300 tisuća eura, dok su bez naknade potpisali Moreno Živković iz Dinama i Jakov Puljić iz Vukovara 1991, a s posudbe se vratio Niko Janković.

Kad je riječ o odlascima, najzvučniji je bio besplatni prelazak Stjepana Radeljića u redove Dinama, dok je vratar Martin Zlomislić prodan azerbajdžanskom Qarabagu za 500 tisuća eura, a Dejan Petrovič otputovao je u Maleziju.

Istovremeno, prekaljeni tandemi Duje Čop i Mile Škorić odlučili su objesiti kopačke o klin. Kada se izračuna konačni saldo na računu kluba s Rujevice, zarada od pola milijuna eura i trošak od 300 tisuća eura na odštete donijeli su Riječanima čisti financijski plus od 200 tisuća eura.

Lokomotiva (nula eura)

Ljetna trgovina na Kajzerici protekla je u znaku besplatnih akvizicija i osjetnih igračkih promjena u svlačionici Lokomotive. Sastav zagrebačkog kluba pojačali su napadač Mirko Marić, koji je stigao bez odštete iz talijanske Monze, te Mate Antunović iz Varaždina, dok su roster još osnažili Dardan Morina, Festim Shatri i grčki stoper Athanasios Triantafyllou, uz povratak Fete Fetaija s posudbe iz Arapskih Emirata.

S druge strane, Lokose je napustio čitav niz prekaljenih imena: Denis Kolinger preselio je u indonezijsku Persiju, Blaž Bošković u mađarski Debrecen, Zvonimir Šubarić u Zrinjski, dok su Leonardo Sigali i Marin Leovac također potražili nove sredine, a iskusni Domagoj Antolić objavio je kraj igračke karijere.

Kako klub s Kajzerice nije izdvajao financijska sredstva za kupovinu novih pojačanja, ali jednako tako nije zabilježio ni prihode od odšteta pri odlascima, završna financijska bilanca prijelaznog roka ostala je potpuno izjednačena, odnosno točno na nuli.

Istra 1961 (4,1 milijun eura)

Istre 1961 je napravila nekoliko vrlo unosnih poslova, oslanjajući se pri ulascima prvenstveno na besplatne transfere. Roster Puljana tako su pojačali ofenzivac Ivan Šaranić koji je stigao iz Sesveta te Daouda Doumbia iz španjolskog Alavesa.

S druge strane, svlačionicu zeleno-žutih napustilo je nekoliko bitnih karika, a klupsku blagajnu daleko najviše je napunila prodaja finskog stopera Villea Koskija u spomenuti Alavés za čak tri milijuna eura, dok je Stjepan Lončar u transferu vrijednom 300 tisuća eura preselio u indonezijsku Persiju. Klub s Drosine usto je bez odštete ostao i bez Lea Štulca koji je otišao u slovenski Koper, a Marcel Heister pridružio se Osijeku, dok je napadač Smail Prevljak prešao u redove zagrebačkog Dinama za 800 tisuća eura.

Zahvaljujući sjajnim izlaznim transferima, uz podatak da na dovođenje novih lica nije potrošen novac iz klupske kase, istarski prvoligaš zaključio je ljetnu tržnicu s odličnim čistim financijskim plusom od 4,1 milijun eura.

Gorica (milijun eura)

Tijekom ovog ljetnog prijelaznog roka, momčad Gorice pojačala je svoje redove isključivo dovođenjem igrača bez plaćanja odštete, a među novim licima najviše se ističu Filip Braut iz Orijenta 1919, napadač Patrik Mijić iz austrijskog Hartberga, Kevin Ćustović iz poljske Wisle Plock te Ivan Cvijanović iz portugalske Vizele.

Kada su u pitanju odlasci, Turopoljce su napustila neka vrlo važna imena, pri čemu je klupsku blagajnu najviše napunio transfer Ikera Poza, koji je prodan u rusku Rodinu iz Moskve za okruglih milijun eura. Uz španjolskog veznjaka, Goričane su napustili i ofenzivac Jurica Pršir koji se zaputio u spomenutu Wislu Plock, zatim Ivan Fiolić koji je besplatno prešao u litavski Kauno Žalgiris, te Elvir Duraković koji je pojačao prvoligaškog rivala Varaždin.

S obzirom na to da na ulazna pojačanja nije potrošen niti jedan cent, a prodaja igrača donijela je značajan prihod, turopoljski prvoligaš zaključio je ljetnu tržnicu u odličnom čistom financijskom plusu od milijun eura.

Slaven Belupo (800 tisuća eura)

Uprava Slaven Belupa oslanjala se prvenstveno na dovođenje slobodnih igrača te posudbe. U Koprivnicu su tako, između ostalih, bez plaćanja odštete stigli vratar Karlo Sentić iz mađarskog Diosgyora, David Bosak iz vinkovačke Cibalije, Lovro Banovec iz Vukovara 1991 te talentirani Lukas Zahora iz ukrajinskog Šahtara. Uz njih, iz Dinama i Hajduka su pristigli Ivan Cvetko i Lovre Lončar, dok je Adetunji Rasaq Adeshina sletio na posudbu iz austrijskog LASK-a.

S druge strane, Farmaceuti su ostvarili odličnu zaradu prodajom dvojice igrača; mladi Gabrijel Šivalec prodan je u drugu momčad Dinama za 500 tisuća eura, dok je Ivan Čubelić prešao u Rijeku u transferu vrijednom 300 tisuća eura. Uz njih, koprivnički prvoligaš ostao je i bez nekih prekaljenih imena, poput Marka Leškovića koji je prešao u Đakovo Croatiju te vratara Osmana Hadžikića koji se zaputio u mađarski Honved.

Budući da Koprivničanci na ulazna pojačanja nisu potrošili ni centa na ime odšteta, a prodajom svojih aduta uprihodili su ukupno 800 tisuća eura, završna financijska bilanca ljetne tržnice donijela im je odličnih 800 tisuća eura u čistom plusu.

Osijek (-75 tisuća eura)

Momčad Osijeka osvježila je svoj kadar s nekoliko ciljanih pojačanja uz vrlo skromna financijska ulaganja. Na Opus Arenu tako je stigao napadač Balelo iz portugalskog Paredesa uz odštetu od 75 tisuća eura, dok su kao slobodni igrači potpisali prekaljeni lijevi bek Marcel Heister iz pulske Istre te mladi Senad Mustafić iz druge momčadi austrijskog Sturma iz Graza. Roster Bijelo-plavih upotpunili su još i Balazs Bakti iz mađarskog Zalaegerszega, Vito Čaić iz Dinama te Ivan Dolček koji je stigao iz slovačke Dunajske Strede.

S druge strane, slavonski prvoligaš doživio je popriličan odljev igrača kojima su redom istekle posudbe te su se vratili u svoje matične klubove. Fran Karačić otišao je u Hajduk, David Čolina u njemački Augsburg, Vladan Bubanja u ruski Orenburg, dok su se Samuel Akere i Tonio Teklić zaputili prema poljskom Widzewu iz Lodza, a svlačionicu je po isteku ugovora napustio i napadač Kemal Ademi.

S obzirom na to da Osječani nisu ostvarili baš nikakve prihode od izlaznih transfera, a za dovođenje novog portugalskog ofenzivca izdvojena su određena sredstva, klub s Drave je ovu ljetnu tržnicu zaključio u blagom financijskom minusu od 75 tisuća eura te je jedini klub lige koji je poslovao u minusu.

Rudeš (375 tisuća eura)

Rudeš se prvenstveno oslonio na dovođenje iskusnijih slobodnih igrača, pa su tako svlačionicu zagrebačkog kluba bez plaćanja odštete pojačali ofenzivac Toni Kolega iz gibraltarskog Lincolna, stoperi Marko Stolnik iz rumunjske UTE Arad i Diego Živulić iz Otelula, te Stjepan Plazonja koji je stigao iz kirgistanske momčadi Asia Talas.

S druge strane, Klub sa zapada grada napustio je znatno veći broj igrača, pri čemu su ostvarena dva unosna izlazna transfera. Mladi vratar Anthony Pavlešić prodan je češkoj Sigmi Olomouc za 250 tisuća eura, dok je napadač Duje Korać prešao u latvijski RFS uz odštetu od 125 tisuća eura. Uz to, Ante Bilobrk potpisao je za Slaven Belupo, Roko Brajković i Vilim Krušlin preselili su u susjedne Sesvete, Ivor Ribar otišao je u Karlovac 1919, dok su istekom posudbi Rudešane napustili Ivan Cvetko koji se vratio u Dinamo, Dominik Mulac koji je otišao put Vukovara 1991 te Ante Šušak koji se pridružio Zrinjskom.

S obzirom na to da na nova pojačanja nije potrošen ni jedan cent, a od prodaje svojih talenata je uprihođeno 375 tisuća eura, zagrebački sastav zaključio je ovoljetnu nogometnu tržnicu s vrlo dobrim pozitivnim financijskim saldom od 375 tisuća eura u čistom plusu.