Velika prekretnica na hrvatskom turniru: Priprema se drastična promjena nakon četiri desetljeća tradicije

Vodstvo Udruženja profesionalnih tenisača (ATP) najavilo je značajne promjene ATP Toura za 2028., o kojima će odlučivati na ovogodišnjem završnom sastanku svih dionika tijekom ATP Finala u Torinu, a na dnevnom redu bi trebala biti i promjena podloge na umaškom Plava Laguna Croatia Openu, koji bi se od 2028. trebao preseliti na tvrdu podlogu.

Ovu je vijest za Hinu potvrdio izvor blizak vodstvu ATP-a, koji je želio ostati anoniman.

Iako zvuči senzacionalno, ideja o zamjeni zemljane podloge za tvrdu na Croatia Openu stara je gotovo dva desetljeća. Prvi ju je u djelo pokušao provesti prvi i najdugovječniji direktor umaškog ATP turnira Slavko Rasberger, ali u doba kad je on bio na toj poziciji, vodstvo ATP-a nije bilo spremno zadirati u prilično čvrstu strukturu tadašnjeg kalendara natjecanja. Naime, smatrano je da bi se takvom promjenom smanjio broj europskih turnira na zemljanoj podlozi u ljetnom razdoblju te istodobno napravila konkurencija američkim turnirima na tvrdoj podlozi koji su se održavali u sličnim terminima.

Nakon Rasbergerovog odlaska s direktorske pozicije ta je ideja zamrla, a revitalizirana je kad je direktorom umaškog turnira postao Lawrence Frankopan, vlasnik zastupničke tvrtke Starwing, iz koje dolazi i sadašnji direktor Croatia Opena Tomislav Poljak. U njegovom mandatu je umaški turnir postao jedini iz kategorije ATP 250 na kojem su se u finalu susreli Carlos Alcaraz i Jannik Sinner (2022.).

S obzirom na reforme koje ATP već neko vrijeme provodi pod geslom “Jedna vizija” (One Vision), a koje bi 2028. trebale doživjeti vrhunac, što je sredinom listopada ove godine u otvorenom pismu najavio i predsjednik te organizacije Andrea Gaudenzi, gotovo je sigurno da će Croatia Open ostati jedini turnir kategorije ATP 250 na kojem su se za naslov borila spomenuta dvojica budućih stanovnika Međunarodne teniske kuće slavnih i trenutno dvije najveće zvijezde bijelog sporta.

Promjene će povećati razlike između “velikih” i “malih” turnira

Naime, najavljene promjene, koje će zahvatiti kalendar natjecanja i bodovanje za ATP ljestvicu na način da će razlike između “malih” i “velikih” turnira postati još veće, teško je vjerovati da će se na razini turnira kojima pripada i Croatia Open, ponovno naći takvi igrači, nakon što su već stekli zvjezdani status. Takvi će turniri (p)ostati poligon za otkrivanje mladih tenisača koji bi mogli postati nove zvijezde, kao što to Umag već i jest od početka ovog desetljeća.

Prema najavama, najbolji tenisači neće biti stimulirani za nastupe na ATP 250 turnirima da bi, eventualno, tim bodovima nadoknadili neke lošije nastupe na većim turnirima, a s druge strane će imati i financijskih razloga za sudjelovanje na što većem broju elitnih turnira (Masters 1000), ne samo zbog povećanja nagradnog fonda već i zbog uvećanih iznosa bonusa za nastupe.

Najavljena revizija kalendara dolazi kao posljedica uvođenja desetog Masters 1000 turnira kojem će od 2028. domaćin biti Saudijska Arabija. Sudjelovanje na tom Mastersu neće biti obvezno za one igrače koji svojim renkingom imaju zajamčeno mjesto u glavnom ždrijebu, kao što je to slučaj i s turnirima u Monte Carlu, ali će novčane nagrade sigurno biti mamac kojem će teško biti odoljeti. Osim toga, taj će Masters biti dio nove “Bliskoistočne turneje” koja će uključivati i tradicionalne turnire u Dohi i Dubaiju, vrlo popularnih destinacija među igračima.

Turnir u Buenos Airesu službeno najavio promjenu podloge

Uvođenje tog Mastersa dovest će do strukturalnih promjena u kalendaru ATP Toura, kojima će u tom razdoblju (tijekom veljače) najviše biti pogođeni južnoamerički organizatori turnira na zemljanoj podlozi. Vodstvo turnira u Buenos Airesu već je najavilo da će 2028. prijeći na tvrdu sa zemljane podloge, na kojoj se turnir odigrava već cijelo stoljeće (od 1927.).

Iako se još o tome nisu službeno oglasili, postoje indicije da bi istim putem mogli krenuti i organizatori turnira u Rio de Janeiru te Santiagu, što bi dovelo do stvaranja “Južnoameričke turneje” na tvrdoj podlozi, koja bi donekle konkurirala onoj na Arapskom poluotoku i igračima omogućila dobru pripremu za američki “Sunčani dvojac” (Sunshine Double), Masters 1000 turnire u Indian Wellsu (Kalifornija) i Miamiju (Florida), između ostalog i zato jer se radi o sličnoj vremenskoj zoni.

Argument vodstva ATP-a za takvu promjenu je olakšavanje prilagodbe igračima, koji bi rjeđe mijenjali podloge. Posljedično bi turniri na tvrdoj podlozi (na otvorenom i u dvorani) dobili još veću prevlast u kalendaru. Struktura ATP Toura bi postala jasna: sedam i pol mjeseci igranja na tvrdoj podlozi na početku i na kraju sezone (od siječnja do travnja i od polovice srpnja do kraja studenoga), tri mjeseca na zemlji (od travnja do lipnja) i mjesec dana na travi (u lipnju i srpnju).

Osim Umaga, u ljetnim mjesecima se održava još nekoliko tradicijom bogatih i značajnih turnira na zemljanoj podlozi. Među tenisačima su popularne alpske destinacije, austrijski Kitzbuehel i švicarski Gstaad, ali i Bastad, mondeno švedsko ljetovalište na obali Sjevernog mora. Od organizatora tih turnira još nitko nije službeno obznanio promjenu podloge, ali prema dostupnim informacijama stječe se dojam da Plava Laguna Croatia Open neće biti jedini iz spomenutog društva koji će napraviti transfer sa zemljane na tvrdu podlogu.

Podlogu su mijenjali i Grand Slam turniri

Promjena podloge na turnirima, ma kako značajni i veliki bili, nije neuobičajena pojava. Dovoljno je spomenuti promjenu podloge na Australian Openu, koja se dogodila 1988., kad je turnir nakon više od 80 godina igranja na travnatim terenima, iz teniskog centra u Kooyongu premješten na svoju sadašnju destinaciju u Melbourne Parku, na terene s tvrdom podlogom i prvim stadionom prvenstveno namijenjenom tenisu (Rod Laver Arena) s pomičnim krovom, kakve danas imaju i preostala tri Grand Slam turnira.

Organizatori Australian Opena slijedili su primjer US Opena koji je istu tranziciju, ali u dva koraka, učinio već 13 godina prije, prvo prelazeći s trave na zelenu zemlju, odnosno cement (1975.), a onda i na tvrdu podlogu (1978.), na kojoj se i danas odigrava.

Od recentnijih primjera možemo spomenuti Masters 1000 turnir u Madridu koji se s tvrde podloge u dvorani od 2009. preselio na otvorene zemljane terene Caje Magice.

Meksički Acapulco je od 2001. do 2013. privlačio specijaliste za zemljanu podlogu pa su na popisu pobjednika u tom razdoblju bili samo španjolski i južnoamerički tenisači. Zbog termina održavanja (uoči Masters 1000 turnira u Indian Wellsu), organizatori su od 2014. odlučili održavati turnir na tvrdoj podlozi, čime su privukli i mnoge druge zvijezde, kojima je to bila idealna priprema za prvi Masters 1000 turnir u sezoni, pa su se na popisu pobjednika i finalista pojavili i australski i američki tenisači te ostali europski predstavnici, a ne samo Španjolci.

U Stuttgartu su 2015., nakon gotovo sto godina igranja na zemljanoj podlozi (1916. - 2014.), odlučili prijeći na travnatu podlogu i pridružiti se Halleu. Tako je i taj turnir ponovno postao privlačan brojnim teniskim zvijezdama koje su ga koristile za što bolju prilagodbu na travnatu podlogu uoči vrhunca tog dijela sezone, nastupa u Wimbledonu.

Naravno, promjena podloge sa sobom donosi i nove izazove. Za organizatore Plava Laguna Croatia Opena sama transformacija sa zemljane na tvrdu podlogu na 38. izdanju neće biti jedini izazov.

Naime, 2028. je olimpijska godina, a turnir za odličja na Igrama u Los Angelesu započet će u istom tjednu u kojem se u predloženom kalendaru ATP Toura nalazi i jedini hrvatski turnir (17. do 23. srpnja). To je tjedan odmah iza Wimbledona, a prvi mečevi olimpijskog turnira (mješoviti parovi) bit će odigrani 19. srpnja. Tako bi se moglo dogoditi da u Umagu za dvije godine nećemo moći gledati najbolje hrvatske tenisače, a teško će biti privući i većinu igrača iz Top 50.

No, gledajući dalje u budućnost, promjena podloge bi organizatorima Croatia Opena mogla donijeti bolju startnu poziciju u pregovorima za dovođenje velikih teniskih imena.

(Hina)